Neki smatraju da ubija emociju u fudbalu, da krade vrijeme, a drugi da će to konačno spriječiti velike sudijske greške. VAR tehnologija je nešto slično čelendžu u tenisu kada teniseri provjeravaju da li je lopta završila u polju, a ovdje će se koristiti da se provjeri da li je prešla gol liniju, da li je bio ofsajd, penal i tome slično.

Foto: mozzartsport.com

Velike rasprave se vode da li je to prava stvar za fudbal, a predsjednik Svjetske fudbalske federacije (FIFA), Đani Infantino, odlučio je da ovo vrstu pomoći upotrijebi na Mundijalu u Rusiji. Da je nekim slučajem ovo postojalo i ranije, istorija fudbala bi bila mnogo drugačija. Prvi primjer je čuveni gol Engleske u finalu Svjetskog prvenstva 1966. godine protiv Zapadne Njemačke, oko kog se i dalje vodi rasprava da li je lopta prešla gol liniju ili nije. Ako su tu Englezi bili nagrađeni u dva veoma poznata slučaja nisu. Najpoznatiji je svakako Maradonin gol rukom, a drugi je Lampardov gol kada je lopta ušla skoro metar u gol, ali je sudija to nije vidio. Navijači Srbije posebno se sjećaju igranja rukom Tima Kejhila pred kraj utakmice sa Austrijalom, kog sudija nije vidio i tako nije dosudio penal za „orlove“ koji bi ih odveo u nokaut fazu.

Ako je FIFA za VAR, Evropska fudbalska federacija (UEFA) nije, iako smo imali mnogo sudijskih grešaka u završnici Lige šampiona. Njemačka, italijanska, portugalska liga su već uvele ovaj sistem provjere, a on funkcioniše tako što jedan od sudija sjedi pored monitora i javlja glavnom sudiji sumnjive situacije. Na glavnom sudiji je da to prihvati ili da traži da lično to provjeri, a ima i mogućnost da traži pomoć video tehnologije ako sumnja u neku svoju odluku.

Koliko će sudije koristiti ovu pomoć u Rusiji ostaje da vidimo i da se nadamo da će se broj grešaka smanjiti.